|
|
|
|
|
|
|
-
KRATKA POVIJEST RAZVITKA KATEDRE
- |
|
Razvojem informacijske znanosti i
njezinim ulaskom u većinu područja
ljudske djelatnosti pojavljuje se i
potreba za učenjem informatike
studenta Medicinskog fakulteta.
Nastava iz informatike na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u
Rijeci započinje i odvija se
neprekinuto od akademske godine
1977./78., kada je nastavu iz
kolegija Informatika predavao
gostujući prof. dr. sc. Gjuro
Deželić. Akademske godine 1982./83.
nastavu preuzima prof. dr. sc.
Zdravko Lenac i održava kolegij do
akademske godine 1988./89. Sljedeće
dvije akademske godine nastavu
održava prof. dr. sc. Anto Jonjić, a
nakon njega jednu akademsku godinu
predaje prof. dr. sc. Marina Čičin-Šain.
Prof. dr. sc. Josipa Kern sa Škole
narodnog zdravlja „Andrija Štampar“
odžava nastavu iz kolegija Uvod u
medicinsku informatiku u vremenu od
akademske godine 1992./93. do
1995./96. Nakon toga prof. dr. sc.
Eris Materljan održava nastavu do
akademske godine 1998./99., kada na
fakultet i na Katedru za informatiku
dolazi i postaje pročelnikom prof.
dr. sc. Mladen Petrovečki.
Katedra za informatiku kao
ustrojbena jedinica spominje se prvi
puta u Pravilniku o unutrašnjem
ustrojstvu, sistematizaciji i
nomenklaturi radnih mjesta
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u
Rijeci iz 1993. godine. Iako se
nastava iz kolegija Medicinska
informatika neprekinuto održavala
sve vrijeme od njezina uvođenja,
nastavu su održavali gostujući
profesori i nastavnici s drugih
ustrojbenih jedinica Fakulteta, a
postojanje Katedre je samo formalno
sve do dolaska prof. dr. sc. Mladena
Petrovečkog. Prof. Petrovečki
zapošljava se na Fakultetu na
Katedri za informatiku krajem 1998.
godine, a odlukom Fakultetskog
vijeća u lipnju 1999. postaje njezin
prvi pročelnik. Krajem 1999. godine
na Katedri se kao asistent
zapošljava dipl. inž. med. biok.
Lidija Bilić-Zulle, a u veljači
2003. viša predavačica mr. sc.
Gordana Brumini. Odlukom
Fakultetskog vijeća u ožujku 2005.
Katedra se preimenuje u Katedru za
medicinsku informatiku, čime se
usklađuje sa svjetskim standardima
nastave medicinske informatike.
Početkom 2005. godine prof.
Petrovečki s mjesta pročelnika
Katedre odlazi privremeno u
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa na mjesto pomoćnika ministra
za znanost, čime dužnost pročelnice
Katedre preuzima mr. sc. Lidija
Bilić-Zulle. |
|
|
|
|
|
-
NASTAVNA DJELATNOST
- |
|
U proteklih šest godina koliko
Katedra djeluje kao samostalna
ustrojbena jedinica Fakulteta
kvaliteta nastave kontinuirano se
podiže. Informatička učionica se od
skučene, nedostatno opremljene
prostorije razvila u modernu
studentsku informatičku učionicu
opremljenu s petnaest osobnih
umreženih računala spojenih na
internet. Tijekom nastave svaki
student radi samostalno na računalu,
a izvan nastave učionica je otvorena
studentima za samostalnu uporabu. Na
studiju opće medicine kolegij
Medicinske informatike je obvezni
kolegij, programom prilagođen svim
standardima i preporukama
međunarodne udruge za medicinsku
informatiku – IMIA (International
Medical Informatics Association).
Nastava je organizirana kao skup
samostalnih studentskih seminara i
vježbi kojima se potiče studente na
savladavanje znanja i vještina
nužnih za razumijevanje i korištenje
informacijskih tehnologija u
medicini, zdravstvenih
informacijskih sustava, informatičke
potpore medicinskom odlučivanju,
upravljanju medicinskim podatcima i
informacijama te unaprjeđenju
zdravstvene zaštite. Nastava
informatike na stručnim studijima
uvodi se u sklopu kolegija
Zdravstvena statistika i informatika
krajem 80-tih godina, a Fakultetsko
vijeće u ožujku 2003. donosi odluku
o izvođenju samostalnog kolegija
Informatika na Katedri za
informatiku.
U sklopu poslijediplomskog studija
Biomedicina prof. Petrovečki
nositelj je obveznog kolegija
Metodologija znanstvenog
istraživanja. Kao gostujući
nastavnik prof. Petrovečki nositelj
je i kolegija Biostatistika na
poslijediplomskom studiju Medicinske
biokemije pri
Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu.
Sadržaj nastave kolegija koji se
provode na Katedri neprekidno se
prilagođava novim spoznajama i brzom
razvoju informacijske tehnologije,
te potrebama i zahtjevima studenata.
Kao temelj razvoja kolegija služi
studentska anketa kojom studenti
ocjenjuju sadržaj, organizaciju i
kvalitetu provođenja nastave i koja
se neprekidno provodi od vremena
kada je Katedra ustrojena u
današnjem obliku.
Razvojem medicinske informatike
pojavljuju se i nova područja važna
za izobrazbu stručnjaka u zdravstvu
kao što su rad i korištenje
zdravstvenih informacijskih sustava,
računalna obradba slika u medicini i
sl., pa se tako i razvijaju novi
kolegiji koji će u sklopu
reorganizacije studija i prilagodbe
bolonjskom procesu biti uvedeni kao
obvezni i izborni kolegiji na
sveučilišnim i stručnim dodiplomskim
i poslijediplomskim studijima
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u
Rijeci.
U sklopu djelatnosti Katedre
organiziran je i tzv. Journal club
nazvan «Science Trek Journal Club»,
znanstvena skupina za cjeloživotnu
izobrazbu iz područja biomedicinske
znanstvenoistraživačke metodologije.
Rad kluba sastoji se u znanstvenom
radu na projektima i u seminarima na
kojima se sastaju nastavnici Katedre
i zainteresirani studenti da
znanstveno i kritički rasprave
najnovije podatke iz odabranih
područja istraživanja,
novoobjavljene knjige ili udžbenika,
radove objavljene u znanstvenim
časopisima i sl. Suradnja nastavnika
i dodiplomskih i poslijediplomskih
studenata iznjedrila je vrijedne
znanstvene radove kojima su uz
nastavnike i studenti ravnopravni
autori, a prikazani su na više
domaćih i međunarodnih znanstvenih
skupova i objavljeni u studentskom
odjeljku časopisa Croatian Medical
Journal, najprestižnijeg hrvatskog
časopisa s područja opće medicine. |
|
|
|
|
-
zNANSTVENA DJELATNOST
- |
|
Uz nastavnu, znanstvena djelatnost čini važan dio u radu
Katedre. Znanstvena područja koja se ponajviše izučavaju su
medicinska informatika, statistička metodologija
istraživanja, teorija oblikovanja znanstvenoga rada i počela
znanstvenoistraživačke čestitosti. Uspješnost bavljenja
znanstvenim radom potvrđuje se velikim brojem objavljenih
radova u uglednim biomedicinskim časopisima indeksiranim u
bazi Current Contents. Znanstveni ugled djelatnika Katedre
potvrđuje i mjesto statističkog urednika časopisa Croatian
Medical Journal koje prof. Petrovečki obnaša od 1994.
godine, a od 2004. godine statističkim urednicima pridružuje
se i mr. sc. Bilić-Zulle.
Područje istraživanja znanstvenoistraživačke čestitosti
osobito je važno u znanstvenoj djelatnosti Katedre i
ostvaruje se kroz znanstveni projekt odobren 2002. godine od
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, br. 0062044
«Pojavnost, osobine i stajališta o prisvajanju autorskog
vlasništva u biomedicini». Cilj projekta jest istražiti,
brojčano iskazati i dokumentirati postojanje plagiranja,
prikazati stanje u našoj zemlji, kod studenata medicine i
kod autora znanstvenih publikacija. Rezultati će iskazati
znanstvenu potvrdu vrste i učestalosti pojavljivanja
neovlaštenog preslikavanja tuđeg autorstva, s temeljem u
brojčanom iskazu mjera plagiranja, korištenjem osobite
računalne programske potpore za iznalaženje plagiranog
sadržaja. Takvih podataka u nas nema, i u svijetu su malo
poznati, a bitni biomedicinskoj zajednici. Rasprava o tomu,
čine li to autori namjerno ili zbog nepoznavanja znanstvene
metodologije i istraživačke čestitosti dat će smjernice za
utvrđivanje mjera sprječavanja takove pojavnosti. Glavni
istraživač na projektu je prof. Petrovečki, a mr.sc. Bilić-Zulle
u postupku je izradbe doktorske disertacije u sklopu
projekta, koja će biti među prvima rečene tematike na našem
području.
Drugi dio znanstvene djelatnosti ostvaruje se kroz izradbu
doktorske disertacije mr. sc. Gordane Brumini, a istražuje
stavove i prihvaćanje uvođenja zdravstvenih informacijskih
sustava u bolničke ustanove. Razvoj informacijske znanosti i
uvođenje informacijskih sustava u svakodnevni rad
zdravstvenih djelatnika doveo je do čitavog niza promjena
koje se očituju promjenom organizacije rada, modernizacijom
i standardizacijom radnih procesa u svim dijelovima
zdravstvene zaštite. Za uspješnu provedbu informatizacije
usporedno s nabavkom sklopovlja i prilagođavanjem računalne
programske podpore, nužno je pripremiti i naučiti medicinsko
osoblje osnovnim informatičkim znanjima i vještinama.
Pozitivan stav medicinskog osoblja preduvjet je za
prihvaćanje informacijske tehnologije u svakodnevnom radu.
Rezultati ovog istraživanja ukazat će na najvažnije
smjernice u obrazovanju medicinskog osoblja prilikom
uvođenja informacijskih sustava u zdravstvene ustanove i
usmjeriti na bitne čimbenike prilikom oblikovanja stavova
osoblja spram novih tehnologija.
Osim navedenih, većih istraživačkih projekata, u tijeku je i
niz manjih istraživanja koja se provode koristeći
informacijske tehnologije u svrhu proučavanja područja od
znanstvenog interesa Katedre i podizanja kvalitete nastavne
i znanstvene djelatnosti, a za koja se očekuje objavljivanje
u skoro vrijeme. |
|
|
|
|
|
|
-
ZNANSTVENA DJELATNOST - |
|
Znanstvena djelatnost Katedre u posljednjih pet godina
provodi se kroz znanstvene projekte i manja istraživanja.
Projekt odobren 2002. godine od Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa, br. 0062044 «Pojavnost, osobine i
stajališta o prisvajanju autorskog vlasništva u biomedicini»
uspješno je zaključen 2007. godine, a 2008. godine
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH odobrilo je
novi projekt “Učestalost i stavovi o neovlaštenom
preuzimanju autorskog vlasništva“, broj 062-0000000-3552.
Voditelj oba projekta je prof. dr. sc. Mladen Petrovečki.
Znanstveni rad u području istraživanja plagiranja u
akademskoj, a napose znanstvenoj djelatnosti, što je tema
istraživanja novog projekta, prepoznat je u zemlji i u
inozemstvu što je početkom 2010. godine rezultiralo
dobivanjem međunarodnog projekta “Prevalence and attitudes
towards plagiarism in biomedical publishing“ (Učestalost i
stavovi prema plagiranju u objavljivanju u biomedicini),
koji financira Međunarodna udruga za etiku objavljivanja,
COPE (The Committee on Publication Ethics). U projekt su
uključeni svi djelatnici Katedre, a voditeljica je doc. dr.
sc. Lidija Bilić-Zulle.
Osim znanstvenih radova djelatnici katedre autori su više
udžbenika i priručnika. U udžbeniku Uvod u znanstveni rad u
biomedicini urednika Matka Marušića koji je 2008. godine
objavila Medicinska naklada, koautori su prof. Petrovečki i
doc. Bilić-Zulle. Istovremeno s hrvatskim 2008. godine
izlazi i englesko autorsko izdanje udžbenika istih autora.
Udžbenik Medicinska informatika urednika prof. dr. sc.
Mladena Petrovečkog i prof. dr. sc. Josipe Kern objavljen je
2009. godine u izdanju Medicinske naklade. Udžbenik je
službeni udžbenik za sva četiri medicinska fakulteta u
Hrvatskoj (Rijeka, Zagreb, Osijek i Split) i je rezultat
suradnje velikog broja autora. Svi djelatnici Katedre za
medicinsku informatiku sudjelovali su izradbi udžbenika kao
autori.
U 2010. godini Katedra za medicinsku informatiku organizira
tečaj trajne izobrazbe medicinskih djelatnika "Statistička
obradba podataka u biomedicinskim istraživanjima". Tečaj se
organizira tri puta tijekom godine, a za potrebe tečaja u
izdanju Medicinske naklade objavljen je i priručnik urednika
prof. dr. sc. Mladena Petrovečkog i doc. dr. sc. Lidije
Bilić-Zulle u koautorstvu sa svim djelatnicima Katedre.
Znanstveni ugled članova Katedre potvrđuje se uredničkim
aktivnostima. Prof. dr. sc. Mladen Petrovečki statistički je
urednik u časopisima Croatian Medical Journal i Biochemia
Medica te stalni statistički recenzent u časopisu The Lancet.
Doc. dr. sc. Lidija Bilić-Zulle statistički je urednik
časopisa Croatian Medical Journal i izvršni urednik časopisa
Biochemia Medica. Doc. dr. sc. Gordana Brumini glavni je
urednik Biltena Hrvatskog društva za medicinsku informatiku. |
|
|
|
|
-
PUBLIKACIJE - |
|
Kern J, Petrovečki M, ur. Medicinska
informatika. Zagreb: Medicinska
naklada; 2009.
Autori: Josip Ažman, Miroslav Bača,
Davor Barić, Ksenija Baždarić,
Lidija Bilić-Zulle, Zrinka Biloglav,
Jadranka Božikov, Gordana Brumini,
Dubravko Cej, Gjuro Deželić,
Kristina Fišter, Vedran Frković,
Galibedin Galijašević, Darko
Gvozdanović, Inge Heim, Mira
Hercigonja-Szekeres, Lana Hudeček,
Vesna Ilakovac, Davor Illeš, Hrvoje
Jezidžić, Deni Karelović, Milica
Katić, Josipa Kern, Miroslav Končar,
Željko Majdančić, Vedrana Marinac,
Mladen Markota, Martina Mavrinac,
Milica Mihaljević, Jelka Petrak,
Mladen Petrovečki, Ozren Polašek,
Vanja Pupovac, Davor Raunić, Ranko
Stevanović, Marija Strnad, Željko
Sutlić, Rosana Svetić Čišić,
Ana-Maria Šimundić, Melita Valentić-Peruzović,
Dinka Vuković, Marta Žuvić-Butorac.
Marušić M, ur. Uvod u znanstveni rad
u medicini. 4. izd. Zagreb:
Medicinska naklada; 2008.
Autori: Lidija Bilić-Zulle, Zoran
Đogaš, Danka Grčević, Darko Hren,
Mirjana Huić, Ana Ivaniš, Vedran
Katavić, Ivan Krešimir Lukić, Ana
Marušić, Matko Marušić, Jelka Petrak,
Mladen Petrovečki, Dario Sambunjak.
Marušić M, ur. Principles of
research in medicine, Zagreb:
Medicinska naklada; 2008.
Autori: Lidija Bilić-Zulle, Zoran
Đogaš, Danka Grčević, Darko Hren,
Mirjana Huić, Ana Ivaniš, Vedran
Katavić, Ivan Krešimir Lukić, Ana
Marušić, Matko Marušić, Jelka Petrak,
Mladen Petrovečki, Dario Sambunjak.
Petrovečki M, Bilić-Zulle L, ur.
Statistička obradba podataka u
biomedicinskim istraživanjima.
Zagreb: Medicinska naklada; 2010.
Autori: Ksenija Baždarić, Lidija
Bilić-Zulle, Gordana Brumini,
Andrica Lekić, Martina Mavrinac,
Nora Nikolac, Mladen Petrovečki,
Vanja Pupovac, Ana-Maria Šimundić,
Gordana Žauhar. |
|
|
|
|
|
|
|