Kolegij Medicinska informatika

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij dentalne medicine

Kolegij Medicinska informatika

Kolegij “Medicinska informatika” pohađa se u tijeku III. semestra studija dentalne medicine, u ukupnom trajanju od 20 školskih sati. Za vježbe su studenti podijeljeni u 2-3 skupine koje broje 10-15 studenata. Nastava se održava u predavaonicama glavne zgrade Fakulteta, Informatičkoj učionici (prizemlje, lijevo) i predavaonici KBC Rijeka. Dio seminarske nastave održava se za veće skupine studenata kao pokazna nastava.

Izvedbeni nastavni plan (pdf)

Raspored studenata po skupinama za vježbe (pdf)

Nastavni plan

Seminari

S1. Uvod u medicinsku informatiku (pdf)
 

Za seminare S2 i S3 studenti moraju spremiti (kritički pročitati i naučiti) navedena poglavlja udžbenika (Kern, J. i Petrovečki M., ur. Medicinska informatika. Medicinska naklada, Zagreb, 2009.) ili moraju sami pronaći odgovarajući izvor s traženim podatcima. Svaki student treba izložiti zadanu temu ili odgovor na pitanje u 3-4 minute.


S2. Struktura medicinskih podataka

Priprema: prema udžbeniku Kern J, Petrovečki M, ur. Medicinska informatika. Medicinska naklada: Zagreb; 2009. (priprema prema poglavljima 2 (str. 22-34), 5 (str. 113), 6 (str. 139-151), 11 (str. 212-225), 17 (str. 327-328) i 20.4 (str. 365-366) udžbenika).

Teme i pitanja:

1. Podatak, obavijest i informacija; kvalitativni i kvantitativni podaci.
2. Administrativni podatci u medicini (umjesto JMBG objasniti OIB)
3. Ostali administrativni podatci o bolesniku.
4. Što je medicinska dokumentacija?
5. Povijest bolesti i otpusno pismo.
6. Osobni zdravstveni karton.
7. Elektronički zdravstveni zapis.
8. Obveza vođenja elektroničkog zdravstvenog zapisa
9. Polikliničko-konzilijarna zdravstvena zaštita
10. Načela unosa podataka u medicinsku dokumentaciju.
11. Laboratorijski podatci o bolesniku: važnost laboratorijskih podataka
12. Laboratorijski podatci o bolesniku: klinički i znanstveni laboratorij
13. Laboratorijski informacijski sustav
14. Analogni i digitalni podatci.
15. Pojmovi atributa, entiteta i vrijednosti atributa u informatici, s medicinskim primjerima.
16. Podatak, mjerenje i pogrješke.
17. Kodeks atributa i pravila izrade kodeksa atributa.
18. Hijerarhijske razine organizacije podataka.
19. Model i upravljanje bazama podataka.
20. Oblikovanje baze podataka.
21. Zadaci bolničkog informacijskog sustava
22. Uspostava primjena i razvoj bolničkog informacijskog sustava
23. Javnozdravstvene informacije
24. Registri bolesnika
25. Što su norme i čemu služe?
26. Koja su normirna tijela i organizacije?
27. Norme u zdravstvu (HL7).
28. Što su kliničke smjernice?
29. Primjeri kliničkih smjernica – dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije.
30. Kvaliteta u zdravstvu.
 

S3. Temeljni pojmovi i medicinske klasifikacije
Priprema: prema udžbeniku Kern J, Petrovečki M, ur. Medicinska informatika. Medicinska naklada: Zagreb; 2009. (prema poglavlju 5 (str. 111-138) udžbenika).

Teme i pitanja:

1. Što je sustav? Informatički i informacijski sustav.
2. Semiotika, entitet, atribut, podatak, informacija, znanje
3. Informacija i znanje. Priopćavanje i poruka.
4. Signal, impuls, znak, zaliha znakova, alfabet.
5. Kodiranje, šifriranje, sintaksa i semantika.
6. Znanost i teorija informacija.
7. Količina informacija, preobilje
8. Entropija i kibernetika.
9. Što označava pojam medicinskog jezika? Pojam i izraz.
10. Rječnik, pojmovnik, leksikon i enciklopedija.
11. Nomenklatura
12. Tezaurus, indeks i katalog.
13. Opće tumačenje i vrste klasifikacija. Što je klasifikacijsko pravilo?
14. Jednostavne klasifikacije.
15. Hijerarhijske klasifikacije.
16. Višestruke klasifikacije.
17. Pojam medicinske klasifikacije. Šifriranje, šifrarnik i šifra.
18. Brojčane šifre
19. Mnemonične šifre.
20. Hijerarhijske i jukstapozicijske šifre.
21. Međunarodna klasifikacija bolesti.
22. Međunarodna klasifikacija onkoloških bolesti.
23. Klasifikacije medicinskih postupaka.
24. Sustavna medicinska nomenklatura (SNOMED).
25. Anatomsko-terapijsko-kemijska klasifikacija lijekova.
26. Popis medicinskih odrednica (MeSH).
27. TNM klasifikacija zloćudnih novotvorina.
28. Dijagnostičko-terapijske skupine (DTS).
29. Jedinstveni sustav medicinskog jezika.
30. Problematika klasifikacija i šifriranja.

S4/5. Primjena informacijskih tehnologija u medicini i stomatologiji – studentsko izlaganje

Teme seminara:

Medicinske slike, pogl. 2.5
Biomedicinski signali, pogl. 2.4
Modeliranje i simulacije, pogl. 19
Telemedicina i telestomatologija, pogl. 10 i 17.2
Medicinsko odlučivanje, pogl. 9
Elektronički stomatološki zapis, programi za ordinaciju,
pogl. 2.1,2.2,16.10,17.1
 

Preporuke za izradbu PowerPoint prezentacije
Raspored studentskih skupina za seminare S4/5 možete pogledati ovdje.



S6. Završna razmatranja o medicinskoj informatici

Vježbe

Studenti koji nisu savladali osnove uporabe korisničke programske potpore koja se koristi u vježbama to mogu naučiti s pomoću CARNetovih mrežnih tečajeva prema ECDL (European Computer Driving Licence) programu na adresi: https://lms.carnet.hr

Kako bi mogli pristupiti tečajevima studenti moraju upisati korisničko ime i zaporku za CARNetov korisnički račun (obvezan uvjet za vježbe). Priprema gradiva iz udžbenika je obvezna.

Vježba 1

Elektronički zdravstveni zapis u obiteljskoj medicini
Link za pristup programu: http://public.mcs.hr/pzzDemo/medicus/index.html

Vježba 2

Medicinski sadržaji i komunikacija s pomoću mreže, priprema iz udžbenika Medicinska informatika pogl. 13 i 20.1.

Vježba 3

Medicinsko odlučivanje temeljeno na dokazima

Vježba 4

BIS (Bolnički informacijski sustav)

Vježba 5

Upravljanje i prikaz medicinskih podataka – završna vježba       

 

Studenti na vježbe obvezno moraju svaki puta donositi USB memorijski ključ radi pohrane datoteka oblikovanih tijekom vježbi.

Vježbe se održavaju u informatičkoj učionici fakulteta (prizemlje) i predavaonici KBC Rijeka (vježba 4)